Autori


Miroljub Todorović

Miroljub Todorović

Ro­đen 1940. go­di­ne u Sko­plju. Di­plo­mi­rao je na Prav­nom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du. Osni­vač je i te­o­re­ti­čar sig­na­li­zma, srp­skog (ju­go­slo­ven­skog) neo­a­van­gard­nog stva­ra­lač­kog po­kre­ta i ured­nik In­ter­na­ci­o­nal­ne re­vi­je Sig­nal. Pi­še po­e­zi­ju, pro­zu, ese­je i ba­vi se mul­ti­me­di­jal­nom umet­no­šću. Ob­ja­vlje­ne knji­ge po­e­zi­je: Pla­ne­ta (1965), Sig­nal (1970), Kyber­no (1970), Pu­to­va­nje u Zve­zda­li­ju (1971), Svi­nja je od­li­čan pli­vač (1971), Ste­pe­ni­šte (1971), Po­klon-pa­ket (1972), Na­rav­no mle­ko pla­men pče­la (1972), Tri­de­set sig­na­li­stič­kih pe­sa­ma (1973), Ge­jak Glan­ca Gu­ljar­ke (1974), Te­le­zur za tra­ka­nje (1977), In­sekt na sle­po­oč­ni­ci (1978), Al­gol (1980), Tex­tum (1981), Čor­ba od mo­zga (1982), Ge­jak Glan­ca Gu­ljar­ke (dru­go pro­ši­re­no iz­da­nje, 1983), Chi­ne­se Ero­tism (1983), No­ka­ut (1984), Dan na de­vič­nja­ku (1985), Za­ću­tim je­za je­zik je­zgro (1986), Po­no­vo uz­ja­hu­jem Ro­si­nan­ta (iz­bor iz po­e­zi­je, 1987), Be­lo­u­ška po­pi­je ki­šni­cu (1988), So­u­pe de cer­ve­au dans l Euro­pe de l Est (1988), Vi­dov dan (1989), Ra­do­sno rže Rzav (1990), Trn mu cr­ven i crn (1991), Am­ba­sa­dor­ska ki­bla (1991), Srem­ski će­vap (1991), Di­šem. Go­vo­rim (1992), Ru­men Gu­šter ki­šu pre­tr­ča­va (1994), Strip­tiz (1994), De­vi­čan­ska Vi­zan­ti­ja (1994), Gla­sna Ga­ta­lin­ka (1994), Is­plju­vak olu­je (1995), U ca­ra Tro­ja­na ko­zje uši (1995), Pla­ne­ta (za­jed­no sa po­e­mom Pu­to­va­nje u Zve­zda­li­ju, dru­go pro­ši­re­no iz­da­nje, 1995), Smr­di­bu­ba (1997), Zve­zda­na mi­stri­ja (1998), Elek­trič­na sto­li­ca (1998), Re­cept za za­pa­lje­nje je­tre (1999), Azur­ni san (2000), Pu­canj u Gov­no (2001), Go­ri Go­vor (2002), Fo­ne­ti i dru­ge pe­sme (2005), Pla­vi ve­tar (2006), Pa­ra­lel­ni sve­to­vi (2006), Ra­na, reč i pe­sma (sa De­ja­nom Bo­go­je­vi­ćem, 2007) i Zlat­no ru­no (2007). Knji­ge pro­ze: Tek što sam otvo­ri­la po­štu (epi­sto­lar­ni ro­man, 2000), Do­še­ta­lo mi u uvo (ša­tro pri­če, 2005), Pro­zor (sno­vi, 2006), Ša­tro pri­če (2007), Laj mi na đon (In­ter­net iz­da­nje, 2007), Šo­king-blu (ša­tro ro­man, 2007), Ki­snem u ko­ko­šinj­cu (ša­tro žva­ke, 2008) i Bo­li me blaj­bin­ger (šatro roman u 150 žvaka i 50 slika) (2009). Knji­ge ese­ja i po­le­mi­ka: Sig­na­lism (1973), Sig­na­li­zam (1979), Štep za šu­min­de­re – ko im štri­ka cre­va (1984), Pev­ci sa Baj­lon-skve­ra i mo­ja fr­ka sa nji­ma (1986), Dnev­nik avan­gar­de (1990), Oslo­bo­đe­ni je­zik (1992), Igra i ima­gi­na­ci­ja (1993), Ha­os i Ko­smos (1994), Ka iz­vo­ru stva­ri (1995), Pla­ne­tar­na kul­tu­ra (1995), Žeđ Gra­ma­to­lo­gi­je (1996), Sig­na­lism Yougo­slav Cre­a­ti­ve Mo­ve­ment (1998), Mi­scel­la­ne­ae (2000), Po­e­ti­ka sig­na­li­zma (2003), To­ko­vi neo­a­van­gar­de (2004). Knji­ge za de­cu: Miš u ob­da­ni­štu (2001), Ble­so­mer (2003). An­to­lo­gi­je: Sig­na­li­stič­ka po­e­zi­ja (1971), Kon­kret­na, vi­zu­el­na i sig­na­li­stič­ka po­e­zi­ja (1975), Mail Art – Mail Po­e­try (1980). Bo­ok­works: For­tran (1972), Ap­pro­ac­hes (1973), Sig­nal-Art (1980), Zla­ti­bor (1990), Šum­ski med (1992). Po­e­zi­ja, ese­ji i in­ter­me­di­jal­ni ra­do­vi Mi­ro­lju­ba To­do­ro­vi­ća ob­ja­vlji­va­ni su na vi­še je­zi­ka u an­to­lo­gi­ja­ma, zbor­ni­ci­ma, ka­ta­lo­zi­ma, li­sto­vi­ma i ča­so­pi­si­ma: Ita­li­je, Ma­đar­ske, Austri­je, Ne­mač­ke, Fran­cu­ske, Špa­ni­je, Por­tu­ga­la, Švaj­car­ske, Če­ške, Polj­ske, Li­tva­ni­je, Šved­ske, Ru­si­je, Fin­ske, Islan­da, Ve­li­ke Bri­ta­ni­je, Dan­ske, Ho­lan­di­je, Bel­gi­je, SAD, Ka­na­de, Mek­si­ka, Uru­gva­ja, Bra­zi­la, No­ve Ka­le­do­ni­je, Ju­žne Ko­re­je, Ja­pa­na i Austra­li­je. Imao je dva­na­est sa­mo­stal­nih, a iz­la­gao je na pre­ko šest sto­ti­na ko­lek­tiv­nih me­đu­na­rod­nih iz­lo­žbi cr­te­ža, ko­la­ža, vi­zu­el­ne po­e­zi­je, mejl-ar­ta i kon­cep­tu­al­ne umet­no­sti. Na­gra­de: „Pa­vle Mar­ko­vić Ada­mov”, „Oskar Da­vi­čo”, „To­dor Ma­noj­lo­vić”,  „Vu­ko­va na­gra­da”, na­gra­da Vu­ko­ve za­du­žbi­ne, „Zlat­no slo­vo”. Ži­vi u Be­o­gra­du.